© 2018 by Institute of Art History

Research funded by the Croatian Science Foundation

HRZZ-eng_edited.png
ipuweb-obavijesti-khl-nova-ravnateljica-

voditeljica projekta

dr. sc. Katarina Horvat Levaj

Institut za povijest umjetnosti, ravnateljica

khorvat@ipu.hr

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju (1981.) te magistrirala iz područja Naselja i gradovi. Povijest i teorija urbanizma (1985.). Na istom fakultetu obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Barokna reprezentativna stambena arhitektura u Dubrovniku  (1995.). Od 1982. zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu (2006. izabrana u znanstvenu savjetnicu, a 2011. u znanstvenu savjetnicu u trajnom zvanju). U okviru znanstveno-istraživačkog programa Instituta radi na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Iz navedene tematike objavila je brojne znanstvene radove i knjige, uključivo i sintezni prikaz arhitekture 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj: Barokna arhitektura, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj (2015.).

azmegac-1453887351.jpg

suradnik

dr. sc. Andrej Žmegač,

Institut za povijest umjetnosti

azmegac@ipu.hr

Diplomirao je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987. godine. Magistrirao je 1991. temom „Veliki Tabor – razvoj i značenje“, a doktorirao 1997. temom „Bastioni i bastionske tvrđave kontinentalne Hrvatske“. Od 1990. zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Bavi se profanim graditeljstvom s težištem na fortifikacijskoj baštini u Hrvatskoj. Od 2014. zaposlen je na radnome mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Objavio je dvije knjige („Bastioni kontinentalne Hrvatske“, 2000. i „Bastioni jadranske Hrvatske“, 2009.) i veći broj radova u domaćim i stranim časopisima, te sudjelovao na znanstvenim skupovima.

rvucetic-1453887324.jpg

suradnik

dr. sc. Ratko Vučetić

Institut za povijest umjetnosti

rvucetic@ipu.hr

Diplomirao povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Na istom je fakultetu magistrirao 2002. s temom „Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata“, te doktorirao s disertacijom „Prostorni razvoj privilegiranih srednjovjekovnih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do kraja 18. stoljeća“, obranjenom 2005. godine. Od 1997. zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje od 2008 radi u zvanju znanstvenog suradnika. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu mentor je doktorandima.

Margareta_Turkalj_Podmanicki.jpg

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju (2005.) te doktorirala na temu „Sakralna arhitektura prve polovice 18. stoljeća na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije“ (2015.). Od 2005. do 2007. radi u Restauratorskom odjelu Osijek (HRZ), na povijesno-umjetničkim i konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima. Od 2007. asistentica je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Osijeku, od 2015. godine u znanstveno-nastavnom zvanju docentice. Znanstveno se usavršavala na Universidad Rey Juan Carlos, Madrid (2016.) i Österreichische Akademie der Wissenschaften (IKM) u Beču (2017.).

suradnica

dr. sc. Margareta Turkalj Podmanicki

Umjetnička akadenija Sveučilišta u Osijeku

s200_petar.puhmajer.jpg

suradnik

dr. sc. Petar Puhmajer

Hrvatski restauratorski zavod

Diplomirao je 2002. povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 2012. na istom fakultetu obranivši disertaciju pod nazivom Barokne palače u Varaždinu. Od 2002. do danas zaposlen je u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, gdje je 2007. stekao zvanje konzervatora povjesničara umjetnosti, 2010. višeg konzervatora, a 2016. konzervatora savjetnika. Radi na projektima istraživanja i obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bavi se znanstveno-istraživačkim radom te je objavio niz članaka i nekoliko knjiga. Godine 2009. nagrađen je Poveljom Društva povjesničara umjetnosti za knjigu Palača šećerane u Rijeci u suautorstvu s Krasankom Majer.

543557-knjigu-su-predstavili-natasa-nefa

suradnica

dr. sc. Vlasta Zajec

Institut za povijest umjetnosti

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest umjetnosti i komparativnu književnost 1989. godine. Pri istoj ustanovi magistrirala 1995. s temom Drveni oltari 17. stoljeća u Istri. Disertaciju pod naslovom Drvena skulptura 17. stoljeća u Istri obranila je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1989. zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje od 2013. radi na mjestu više znanstvene suradnice. Godine 1998. dodijeljen joj je poticajni projekt Ministarstva znanosti za istraživanje skulpture 17. stoljeća u Istri. Kao stipendistica Vlade Republike Italije 2002. studijski je boravila pri Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta Ca'Foscari u Veneciji.

mpelc-ipu-f-25314-pm-1453887215.jpg

suradnik

dr. sc. Milan Pelc

Institut za povijest umjetnosti

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. povijest umjetnosti i njemački jezik. Na istom je fakultetu magistrirao 1988. na temu Ilustracije hrvatskih protestantskih knjiga tiskanih u Urachu 1561.–1565., te doktorirao 1992. s temom Život i djela šibenskog bakroresca Martina Rote Kolunića (oko 1540.–1583.). Od 1985. do 1988. bibliotekar u Odjelu starih i rijetkih knjiga i rukopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Od 1989. do 1993. asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1993. godine zaposlen na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje radi u zvanju znanstvenog savjetnika, od 2003 do 2019. i kao ravnatelj.

rtomic-1453887315.jpg

suradnik

akademik Radoslav Tomić

Institut za povijest umjetnosti

Diplomirao 1982. povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao 1988. godine temom Poljica – prostor i spomenici na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao 1994. godine temom Barokno slikarstvo i skulptura u Dalmaciji. Od 1997. godine zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, danas u svojstvu znanstvenoga savjetnika u trajnom zvanju. Od iste godine zaposlen kao vanjski suradnik na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru kao predavač kolegija Umjetnost baroka. U tom je svojstvu predavao do 2014. godine postigavši zvanje redovnoga profesora u trajnom zvanju.

zuzelac-1453887436.jpg

suradnik

Zlatko Uzelac, prof.

Institut za povijest umjetnosti

Prof. povijesti umjetnosti s interdisciplinarnim sklopom, Sveučilište u Zagrebu, 1982. (interdisciplinarni sklop sociologija i urbanizam interfakultetski na Arhitektonskom fakultetu). Od 1981 do 1983 bio je kustos u muzeju u Požegi, od 1983.do 1986. urbanist u projektnom birou, a od 1986 do 1989. konzervator u Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Od 1990. do 2000. bio je zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje je bio do 1995. voditelj izrade urbanističko-konzervatorske studije povijesne jezgre Požege, a od 1996. do 1999. voditelj projekta obnove tvrđave u Slavonskom Brodu.

ihanicarbuljan-1453887443.jpg

suradnica

Ivana Haničar Buljan, dipl.ing.arh.

Institut za povijest umjetnosti
 

Diplomirala 1996. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2016. polaznica je Doktorskog studija pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. godine zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao stručni suradnik ‒ arhitekt istraživač, a od 2003. izabrana je u zvanje stručne savjetnice. Od 2011. obavlja funkciju pomoćnice ravnatelja u Institutu za povijest umjetnosti. Koautorica je brojnih konzervatorskih studija: Konzervatorska podloga za područje obuhvata Urbanističkog plana Grada Preloga, Vila Neuschloss u Đurđenovcu, Dvorac Esterhazy u Dardi, Dvorac Khuen-Bellasy u Nuštru, Dvorac Eugena Savojskog u Bilju, Kuća Kostić u osječkoj Tvrđi, Katolički surduk u Zmajevcu, Dokumentacija i istraživanje blokova u osječkoj Tvrđi, itd.

savjetnici:

 

akademik Vladimir Marković,

sveučilišni profesor u miru

 

dr. sc. Ivana Horbec

Hrvatski institut za povijest

 

dr. sc. Dubravka Đukanović

Tehnički fakultet,
Odsjek za arhitekturu i urbanizam, Novi Sad, Republika Srbija